Ustavni sud donio je odluku o ukidanju odredbe člana 65 Zakona o izboru odbornika i poslanika kojom je bilo propisano da je opštinska izborna komisija prilikom određivanja biračkih mjesta dužna da vodi računa da olakša pristup biračkom mjestu licima s invaliditetom.
Ustavni sud je na osnovu inicijative Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) donio odluku da je ta odredba neustavna jer nije eksplicitna.
UMHCG je u maju 2014. podnijelo inicijativu Ustavnom sudu jer sporna pravna norma nema imperativni karakter, već više djeluje kao preporuka, smjernica ili zaključak.
– Kao dužnost se nameće „vođenje računa“, što je psihička i umna aktivnost i ne može se objektivno utvrditi, pa se samim tim ne može primijeniti ni sankcija ukoliko se takva radnja ne preduzme. To upravo znači da je zbog ovakvog definisanja norma u potpunosti neprimjenjiva. Sa druge strane, terminološka odrednica „olakšati pristup“ podrazumijeva preduzimanje fizičkih aktivnosti na prevazilaženju fizičkih prepreka u ostvarivanju biračkog prava, a ne na njihovom uklanjanju. U tom smislu, zanemarujući ostatak norme, pri određivanju biračkih mjesta ova formulacija značila bi da su članovi opštinskih komisija i odbora, ili lica koja oni ovlaste za to, dužni da prilikom dolaska lica s invaliditetom na biračko mjesto istom fizički pomognu da uđe na biračko mjesto i na taj način ostvari svoje biračko pravo – navedeno je u inicijativi UMHCG.
Kako dalje navode, „radnja” vođenja računa o olakšavanju pristupa mora da se preduzme od strane članova opštinskih komisija i odbora, ili lica koja oni ovlaste za to, na dan izbora, tj. na dan kada lica s invaliditetom ostvaruju svoje biračko pravo i pritom se susrijeću sa fizičkim preprekama.
– Međutim, sporna norma nalagala je da se pomenuta radnja vrši prilikom „određivanja biračkih mjesta”, što je nemoguće sprovesti. Naime, prilikom određivanja biračkih mjesta moguće je jedino odabrati pristupačno, djelimično pristupačno ili nepristupačno biračko mjesto. Osim što nameće obavezu čije je kršenje nedokazivo, ova norma je i kontradiktorna jer je radnju nemoguće izvršiti u vrijeme kada se to njome traži. Osim navedenih nedostataka koji dovode do neprimjenjivosti norme, ona nije saglasna sa Ustavom Crne Gore i Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom, koju je naša država ratifikovala 2009. godine – istakli su iz UMHCG.
Ukinuta norma je u suprotnosti sa načelima te konvencije, i to dostojanstva, nediskriminacije i jednakosti, samostalnosti, učešća, inkluzije i pristupačnosti i poštovanja različitosti i vrijeđa, omalovažava i potcjenjuje lica s invaliditetom i uskraćuje im ravnopravnost u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda. U krajnjem, ova norma nije u duhu osnovnih principa javnog poretka slobode, tolerancije, poštovanja ljudskih prava i sloboda i uspostavljanja socijalne pravde iz preambule Ustava Crne Gore.
M.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadr¹kom.
Zabranjen je govor mr¾nje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadr¾aj neæe biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar na¹em
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom èlanku kr¹i Kodeks novinara, prijavite na¹em
Ombudsmanu.